Trening nakon ugradnje stenta – kada i kako ponovo vežbati / eKardiolog

Tabela sadržaja

Obzirom da je dosta pacijenata srednje ili čak i mlađe životne dobi prošlo kroz proceduru ugradnje stenta često postavljano pitanje je: „Kada mogu ponovo da treniram?“ Potpuno je prirodno da se, nakon stresnog događaja poput infarkta ili PCI (ugradnja stenta), pojavi želja da se što pre vratite normalnom životu. Naš cilj je da procenimo rizik, objasnimo kako se bezbedno vratiti fizičkoj aktivnosti i damo smernice zasnovane na savremenim ESC/AHA preporukama i kliničkom iskustvu.

Posle ugradnje stenta, lagane fizičke aktivnosti obično su dozvoljene već nakon nekoliko dana, dok se umeren trening uvodi kroz 3–4 nedelje, a intenzivni treninzi posle 6–8 nedelja. Povratak aktivnostima je bezbedan uz postepen napredak, kontrolisano praćenje pulsa i odsustvo simptoma.

Da li mogu da treniram ako imam ugrađen stent?

U najvećem broju slučajeva odgovor je – da. Stent je stabilna struktura koja nakon ugradnje “urasta” u zidu krvnog suda i ne može se „pomeriti“ tokom fizičke aktivnosti. Štaviše, kontrolisana fizička aktivnost važan je deo oporavka i prevencije budućih kardiovaskularnih događaja.

Kada je rizik za početak treninga minimalan

Ono što je zaista važno jeste kada i kako početi, napredovati bez rizika. Stent nakon nekoliko nedelja delimično endotelizuje (urasta u zid arerije), što smanjuje rizik od tromboze i omogućava bezbedan povratak fizičkom opterećenju a to je bar 3 do 4 nedelje ako nije bilo infarkta.

Kada početi sa fizičkom aktivnošću posle PCI?

Povratak fizičkoj aktivnosti zavisi od vrste intervencije, stabilnosti srčane funkcije i individualnog oporavka:

  • Lagano hodanje i istezanje: dozvoljeni nakon nekoliko dana kod stabilne angine, ili oko nedelju dana nakon infarkta.
  • Umeren kardio trening: najčešće se uvodi između 3. i 4. nedelje.
  • Jači treninzi i teretana: obično nakon 6–8 nedelja, uz prethodnu kardiološku procenu.

Tri ključna kriterijuma koja određuju tempo povratka su stabilni/odsutni simptomi, uredni nalazi (EKG, ultrazvuk) i dobra tolerancija napora u svakodnevnim aktivnostima.

ESC navodi da kod nekomplikovane, stabilne koronarne bolesti aerobne aktivnosti niskog intenziteta (2–3 METs) mogu započeti već u prvoj nedelji oporavka.

METs – kako se meri intenzitet treninga

MET (Metabolic Equivalent) je mera intenziteta fizičke aktivnosti.

  • Hodanje: 2–3 MET
    • Brzo hodanje: 4 MET
    • Lagani biciklizam: 4–5 MET
    • Trčanje: 7+ MET

Pacijenti posle PCI treba da se drže zone do 5 MET-a u prvih 6 nedelja.

Da li je potrebna kardiološka rehabilitacija?

Kardiološka rehabilitacija je jedan od najkorisnijih elemenata oporavka. Reč je o vođenom programu vežbanja i edukacije koji sprovodi tim kardiologa, fizioterapeuta i medicinskih sestara.

Zašto je potrebna rehabilitacija

Studije pokazuju da ovakvi programi poboljšavaju kapacitet za napor – odnosno aerobni kapacitet (VO₂ max), smanjuju rizik od ponovnog infarkta i povećavaju samopouzdanje pacijenata. Kada god postoji mogućnost, preporučujemo da bar početnu fazu vežbanja obavite pod stručnim nadzorom.

Kada započeti fizičku rehabilitaciju nakon infarkta i primarne PCI

Uobičajeni period kada se prvi kontrolni test opterećenja razmatra je 6 nedelja nakon infarkta i primarne PCI, pod uslovom da je pacijent klinički stabilan, bez simptoma i sa urednom ranim postinfarktnim oporavkom. U tom intervalu se dobija realna procena tolerancije napora i eventualne inducibilne ishemije (nedovoljnog dotoka krvi ka delovima srčanog mišića).

Trening u teretani, kardio i dizanje tegova – šta možete da očekujete

Povratak treninzima obično ide postepeno. Teretana je moguća nakon 6 nedelja, ali uz izbegavanje naprezanja i zadržavanje daha. Kardio aktivnosti poput brzog hodanja ili vožnje bicikla uvode se ranije, dok se trčanje uvodi tek nakon nekoliko nedelja stabilnog napredovanja.

Trening sa tegovima nakon ugradnje stenta

Dizanje tegova je dozvoljeno, ali počinje se sa manjim težinama. Teške serije i intenzivni treninzi snage odlažu se dok se ne postigne potpuna stabilnost.

Može li stent da se pomeri

Važno je naglasiti: stent se ne pomera tokom treninga, čak ni pri većim opterećenjima, jer je potpuno “integrisan” u arteriju, jednostavno rečeno, od prvog dana ugradnje “urasta u zid” arterije.

Da li fizička aktivnost povećava rizik od novog infarkta?

Ne. Razumno dozirana fizička aktivnost smanjuje rizik od budućih događaja. Rizik se povećava samo ako se trenira prerano, bez kontrole ili uz prisutne simptome koji se zanemaruju.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju tokom treninga

U početku je ponekad teško razlikovati normalan napor od simptoma ishemije. Posebno treba obratiti pažnju na:

  • pritisak ili bol u grudima,
  • gušenje ili osećaj nedostatka vazduha,
  • iznenadnu slabost ili vrtoglavicu,
  • jake preskoke srca ili lupanje

Svaki od ovih simptoma zahteva prekid aktivnosti i konsultaciju sa kardiologom.

Koje aktivnosti su najbezbednije nakon ugradnje stenta?

Najčešće preporučujemo aktivnosti koje ravnomerno opterećuju organizam: lagano hodanje, statičko istezanje, lagani kardio i vožnju bicikla bez uspona.

U prvim nedeljama treba izbegavati vežbe sa velikim opterećenjem, intenzivne treninge po vrućini i nagle skokove pulsa. Duge vožnje bicikla sa usponima i HIIT se izbegavaju prvih 8–12 nedelja.

Kada ne treba trenirati posle ugradnje stenta

  • bol u grudima u mirovanju ili pri malom naporu
    • nekontrolisana hipertenzija
    • akutna aritmija ili palpitiacije
    • progresivna angina

Posebne smernice za rekreativce i sportiste

Sportisti se često vraćaju aktivnostima brže od opšte populacije, ali to zahteva strogu kontrolu:

  • trčanje se uvodi postepeno, često metodom „10% progresije“ iz nedelje u nedelju,
  • biciklizam je dozvoljen ranije, ali bez teških uspona,
  • plivanje se savetuje tek nakon potpunog zarastanja mesta uboda (ako je to butna arterija), obično nakon 3–4 nedelje,

Takmičari moraju proći stres test do maksimalnog opterećenja radi procene ishemije.

Životni stil i faktori koji utiču na bezbedan trening

Bezbedan povratak treningu zavisi i od životnog stila. Redovno uzimanje propisane terapije, pravilna ishrana, dovoljno sna i upravljanje stresom direktno utiču na toleranciju fizičke aktivnosti.

Stres i neispavanost mogu značajno povećati srčanu frekvencu tokom treninga, pa je ponekad korisno uvesti lagane vežbe disanja ili kratku pripremnu rutinu pre treninga.

Preporučeni plan povratka treningu – nedelja po nedelja (NOVO)

Nedelja 1: hodanje 10–20 min dnevno
Nedelja 2–3: hodanje/brzo hodanje do 30 min
Nedelja 4: lagani kardio
Nedelja 6–8: teretana sa malim opterećenjima
Posle 8. nedelje: povratak uobičajenim treninzima

Praktična pitanja pacijenata – kako izgleda trening u praksi?

Poželjno je obavestiti trenera o stanju, jer pravilno doziranje opterećenja zavisi od informisanosti. Praćenje pulsa je veoma korisno, bilo pomoću sata, trake ili uređaja na spravama. Preznojavanje je potpuno normalno. Ako se jave preskoci, lupanje srca praćeno maglicom, kratkotrajni gubitak svesti, bol u grudima,  trening se prekida, a vreme i okolnosti simptoma treba zabeležiti i prijaviti.

Zanimljivost

Dugoročne studije pokazuju da pacijenti koji se aktivno vrate vežbanju pod stručnim nadzorom imaju znatno niži krvni pritisak, bolju kondiciju i manji rizik od budućih srčanih događaja nego oni koji se iz straha prekomerno štede.

 

Trening posle ugradnje stenta ne samo da je dozvoljen — on je važan deo terapije i oporavka. Uz postepeno povećanje intenziteta, praćenje pulsa i poštovanje smernica, većina pacijenata se uspešno vraća svim oblicima fizičke aktivnosti, od hodanja do sporta. Pravilno vođen povratak treningu donosi dugoročne zdravstvene koristi i značajno povećava kvalitet života.

Najčešća pitanja pacijenata (FAQ)

Da li mogu da treniram posle stenta? Da, uz postepeni povratak i odsustvo simptoma.

Kada mogu u teretanu? Najčešće nakon 6–8 nedelja.

Da li je HIIT trening bezbedan? Da, ali tek nakon kontrole i uz stabilno stanje bolesti.

Da li se stent može pomeriti? Ne, stent je fiksiran u arteriji.

Šta ako se tokom treninga javi bol ili osećaj preskoka? Prekinuti aktivnost i obratiti se kardiologu.

Izvori: Preporuke zasnovane na ESC Guidelines for Chronic Coronary Syndromes (2023), ESC Sports Cardiology Recommendations i ACC/AHA PCI smernicama.

0 0 glasovi
Glasanje za članke
Pretplati se
Obavesti o
guest
0 Komentari
Najstarije
Najnovije Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
0
Voleli bismo da čujemo vaše mišljenje, molimo vas da pošaljete komentar.x